Blog zagrebačkog ogranka Akcije mladih
akcijamladih-zg
Blog
srijeda, svibanj 14, 2008

Preuzeto sa www.hnb.hr



Željko Rohatinski

MONETARNA POLITIKA

(Izlaganje za konferenciju Hrvatskog novčanog tržišta; Opatija, 8-9. svibanj 2008.)

1. Prije godinu dana govorio sam na ovom istom mjestu o promjenama koje globalizacija financijskih tokova unosi u monetarne sustave i monetarne politike općenito, a u malim, visoko euriziranim zemljama, posebno. Osnovu tih politika više ne može predstavljati potpuno endogeno kreiranje ponude novca od strane središnje banke koja onda kroz interakciju s potražnjom ciljano determinira opću razinu cijena, tečaj i kamatne stope. Za razliku od te "neoklasične" slike, monetarna politika u uvjetima liberaliziranih financijskih tokova je prije svega "filter" koji kroz odnose relativnih cijena i prinosa utječe na ulazak i izlazak globalnog kapitala iz financijskog sustava zemlje. Prvenstveno kroz tu funkciju ona djeluje i kao jedan od moderatora općih ekonomskih performanci.

Pri tome taj kapital ima svoju referentnu inozemnu kamatnu stopu, dok njegova konverzija u nacionalnu valutu aprecijacijski utječe na tečaj.

Šest mjeseci ranije, na Konferenciji Zagrebačke burze, podsjetio sam pak na tada recentne analize BIS-a kako se ulazak kapitala različito manifestira na tržištu roba i usluga u odnosu na tržišta dionica i nekretnina. Dok se na prvom od njih proinflacijsko djelovanje povećane potražnje u maloj zemlji brzo amortizira uvozom pa je stabilnost cijena često praćena rastućim deficitom platne bilance, na tržištima dionica i nekretnina mogući amortizeri na strani ponude su mnogo slabiji. Tako se povećana, kreditima financirana, potražnja u značajnoj mjeri izravno prenosi na cijene.

To ohrabruje investitore i povećava nominalnu vrijednost kolaterala, a sve to zajedno potiče još snažniju kreditnu ekspanziju. s mogućnošću pojave čistog "bubble efekta".

Nasuprot tome, kada se promijene očekivanja u pogledu rizika i povrata na kapital ili financijski položaj samih investitora, cijeli proces kreće u suprotnom smjeru. Cijene padaju, s negativnim utjecajem na realni sektor koji je sada opterećen visokim deficitom, dugom i niskom investicijskom aktivnošću. A, ako još paralelno s time nastupe i šokovi na strani ponude roba i usluga te pokrenu inflaciju, situacija poprima krizna obilježja.

Dakle, riječ je o scenariju koji je sasvim dobro anticipirao događaje koji su uslijedili, bez obzira što se njihovi konkretni uzroci i mjesto pojave donekle razlikuju od onih na koje su se navedene analize referirale. Ti događaji u svakom slučaju nisu bili neočekivani, iako je, naravno, bilo teško precizno predvidjeti što, kada i gdje će biti "okidač" njihovog efektuiranja.

2. Spoznavajući sve to, a poučena i ranijim financijskim krizama u pojedinim zemljama, HNB već više godina ističe visoke rizike kojima je hrvatska ekonomija izložena u globaliziranom financijskom sustavu. Rizike kako izravnog prenošenja mogućih eksternih šokova, tako i unutarnjih šokova izazvanih procesima koje je potaknuo ili koje podržava priljev inozemnog kapitala u uvjetima relativno niske razine raspoloživog dohotka i visoke sklonosti potrošnji u zemlji.




1

Zato je primarni zadatak politike HNB-a u cijelom tom razdoblju bio da dimenzionira ulazak kapitala u bankovni sustav na način da on bude podrška održivom ekonomskom rastu, a ne da posljedicama svoje nekontrolirane ekspanzivnosti postane njegovo ograničenje. Pri tome treba imati na umu da sve velike banke u Hrvatskoj zapravo posluju kao financijski konglomerati pa se u njima angažirani strani kapital i alternativni oblici domaće štednje integralno usmjeravaju na tržišta, s ciljem maksimiranja prinosa na razini konglomerata.

Takav pristup monetarnoj politici stavio je težište u odabiru njezinih instrumenata na one koji poskupljuju eksterne izvore sredstava banaka, ograničavaju njihovu kreditnu multiplikaciju, odnosno u krajnjoj konzekvenci koji funkcionalno smanjuju visoke stope prinosa na kapital banaka kao osnovni motiv agresivne ponude kredita.

U tu svrhu HNB je prvenstveno koristio i postupno zaoštravao mjere izravnog utjecaja

( GOP, OBZ, minimalno potrebna devizna potraživanja, uz zadržavanje visoke stope obvezne pričuve), a onda komplementarno i prudencijalne mjere kako bi osnažio i smanjio linearnost djelovanja izravnih mjera.

Takva politika, naravno, nije bila dobro primana od strane banaka, a nerijetko i od strane pojedinih političkih struktura. I na samo od njih. Međunarodne financijske institucije su vrlo precizno detektirale rizike koji izviru iz ekspanzivnog ulaska stranog kapitala, ali su u sferi monetarne politike preferirale rješenja prudencijalnog i "tržišnog" karaktera, naglašavajući dugoročnu štetnost "administrativnih" mjera.

Pored toga, sugerirale su i brzi razvoj te produbljivanje financijskog tržišta, uključujući i uvođenje novih instrumenata kao što je npr. sekuritizacija potraživanja. Zato su bile i razočarane kada je HNB uključio likvidna sredstva koja su banke namjeravale pribaviti prodajom dijela svojih potraživanja u osnovicu za obračun obveznih blagajničkih zapisa i time bitno otežao razvoj takvih poslova u Hrvatskoj.

U međuvremenu, poznato je što se dogodilo u svijetu i koju su ulogu u tome odigrali upravo poslovi sekuritizacije povezani sa snažnom kreditnom ekspanzijom, čiju sigurnost nije mogla efikasno zaštititi postojeća prudencijalna regulativa, dok su "tržišne" mjere (npr. rekordno niske kamatne stope centralnih banaka) zapravo izravno pogodovale širenju tih poslova.

Tada su vlade i centralne banke u pokušaju sanacije nastalih šteta posegnule za rješenjima tipa "cilj opravdava sredstva", koja imaju malo zajedničkog s onim što su prethodno preporučivali tranzicijskim zemljama, poput Hrvatske. U takvoj situaciji, morala je djelomično oslabiti i njihova proklamirana odbojnost prema "administrativnim mjerama", ako su one evidentno u funkciji ograničavanja uzroka potencijalnog nastanka takve vrste problema.

Time se značajno promjenila i njihova retorika prema politici HNB-a. Više definitivno nismo "bad guys" iako teško da ćemo za njih ikad postati sasvim "good guys", jer kako općenito nema idealnih rješenja tako je evidentno da ni mjere koje poduzima HNB nisu lišene određenih slabosti i ograničenja.

Međutim, bez obzira na sva ograničenja i "kolateralne žrtve", HNB nema realnu alternativu i zato će nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god




2

to bude potrebno i moguće (vezano uz ulazak u EU). Kod toga ćemo, naravno, pozorno pratiti zbivanja u svijetu i po potrebi prilagođavati intenzitet pojedinih mjera.

3. A, kao što najnovije procjene i prognoze pokazuju, aktualna financijska kriza u svijetu, praćena ubrzanjem inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta, znatno je dublja i dugoročnija nego što se ranije pretpostavljalo. I zato, iako se ne očekuje da će se gubici financijskog sektora u SAD i Zapadnoj Europi značajnije izravno prenijeti na ekonomije tranzicijskih zemalja, neizravni utjecaji tih gubitaka i općenito psihoze stvorene na globalnom tržištu mogli bi biti vrlo respektabilni. Posebno za zemlje s visokim deficitom platne bilance i inozemnim dugom.

U tom smislu, za nas su posebno značajna tri aspekta problema.

Prvo, usporavanje ekonomskog rasta u "starim" članicama EU sa 2.6% u 2007. na, predviđa se, 1.3% u 2008. godini, uz posljedično usporavanje njihove uvozne potražnje sa 5.2% na 3.2%. U takvim uvjetima, neće biti lako održati dinamiku realnog rasta ukupnog izvoza roba i usluga koja je u prošloj godini iznosila 5.7%, i pridonijela rastu bruto domaćeg proizvoda Hrvatske sa 2.9 postotnih poena.

Drugo, visoka razina cijena energenata, poljoprivrednih proizvoda i nekih drugih sirovina na svjetskom tržištu povećava izdatke za uvoz , što u kombinaciji s mogućim ograničenjima u sferi izvoz ostavlja relativno mali prostor za smanjenje deficita platne bilance koji je u 2007. godini iznosio 3.2 mlrd. eura, odnosno 8.7% bruto domaćeg proizvoda.

Treće, uz takav tekući deficit, a s obzirom da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 mlrd. eura i još 1.4 mlrd. eura kamata, ukupne potrebe za bruto korištenjem inozemnih kredita u ovoj godini procjenjuju se na oko 10.7 mlrd. eura. Upravo na tom području prijeti i potencijalno najveća opasnost ako bi se financijska kriza u svijetu značajnije odrazila na uvjete kreditiranja, odnosno u ekstremnom slučaju na neto povlačenje kapitala iz zemlje.

U tom bi slučaju HNB, naravno, intervenirao svim raspoloživim sredstvima održavajući eksternu likvidnost i sprječavajući "credit crunch" u zemlji.

I tu zapravo dolaze do izražaja pozitivni efekti dosadašnje monetarne politike. Oni se ogledaju u dva elementa. Prvo, iako ta politika nije nikada bila stvarno restriktivna u smislu da nedostatna ponuda novca ograničava ekonomski rast, njeno djelovanje je ipak znatno usporilo rast kredita, inozemnog duga pa time kreditnih obveza u odnosu na onaj koji bi bio bez takve politike. To danas otvoreno priznaje i MMF. I drugo, korištenje "administrativnih" instrumenata omogućilo je formiranje likvidnih rezervi na razini ukupnog bankovnog sustava, koje mogu poslužiti kao amortizer u slučaju eksternog šoka.

Hipotetski, bude li to neophodno, HNB može spustiti stopu obvezne pričuve sa 17% na 2%, ukinuti graničnu obveznu pričuvu te zahtjeve u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To bi na razini sustava povećalo likvidnost za 7.6 mlrd. eura i 30.3 mlrd. kuna. Tome treba dodati i neto devizne pričuve središnje banke od 7.5 mlrd. eura, što je u ukupnosti sasvim dostatna garancija da sustav može izdržati jednokratni




3

eksterni udar i nastaviti relativno normalno poslovati. Posebno u uvjetima stabilnog tečaja.

Iako za sada nema indicija o potrebi poduzimanja tako radikalnih mjera na širokoj osnovi, ne isključuje se mogućnost njihovog parcijalnog korištenja radi ublažavanja pojedinih problema. Tako je npr. Državnim proračunom predviđeno u ovoj godini izdavanje obveznica na inozemnom tržištu u iznosu od 750 mil. eura, što se, s obzirom na iznos, može pokazati kao rizična operacija imajući na umu nedavna negativna iskustva nekih drugih zemalja. Zato je, a polazeći od činjenice da će se glavnina tako prikupljenih sredstava koristiti za podmirenja deviznih obveza države, HNB spremna da za potrebe supstitucije tog inozemnog zaduživanja države zaduživanjem kod domaćih banaka spusti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa sadašnjih 32% na 29%. Time bi se izbjeglo i djelomično istiskivanje ostalih sektora sa tržišta kredita. Iz istog razloga, logično je očekivati da će Vlada s posebnom pozornošću upravljati proračunskim deficitom i, u zavisnosti od inflacijom ubrzanog rasta nominalnih prihoda, razmotriti mogućnosti njegovog dodatnog smanjenja u 2008. godini.

4. Osim u ovom elementu, cjelina monetarnih kretanja na početku godine odvija se u skladu s predviđanjima.

Povećanje pondera za valutno inducirani kreditni rizik i uvjetovanje dostizanja "dozvoljenog" rasta plasmana banaka povećanjem stope adekvatnosti kapitala traži dokapitalizaciju banaka. U funkciji toga, a dijelom i da smanje utjecaj volatilnosti domaćih tržišta na svoju likvidnost, banke su inicijalno primile u prvom tromjesečju 480 mil eura depozita nerezidenata te ukupno povećale svoj inozemni dug za 560 mil. eura.

Nadalje, nakon oscilacija vezanih uz javnu ponudu dionica HT-a i promjena u strukturi ukupne štednje, kretanje štednih depozita se stabiliziralo i oni su sredinom travnja za 14,4% veći od prošlogodišnjih u isto vrijeme, a devizni depoziti veći su za 17,6%. Konačno, nakon privremene obustave u siječnja, kako bi se u uvjetima povećane inflacije suzbila deprecijacijska očekivanja, HNB je ponovno započeo s operacijama na otvorenom tržištu na razinama dostatnim da olakšaju upravljanje kratkoročnom likvidnošću banaka.

Sve to znatno je poboljšalo ukupnu likvidnost sustava i spustilo kamatne stope na novčanom tržištu. Dok su na samom početku godine one premašivale 10%, od tada se ponovno kreću na dnevnoj razini ispod 5% (prosjek 3,2 %), na kojoj se formira i repo stopa središnje banke.

Sukladno poskupljenju inozemnih i. povezano s time, povećanju kamata na domaće izvore sredstava, nešto su povećane i kamatne stope na kredite banaka. Međutim, time su se one uglavnom samo vratile na razine s početka uzlazne faze aktualnog kreditnog ciklusa tijekom koje je politika smanjivanja kamatnih stopa bila izravno u funkciji poticanja potražnje za kreditima

Konačno, nominalni tečaj čvrsto stagnira u uskom rasponu od 7.25 do 7.28 kuna za euro i uz ograničavanje rasta plasmana banaka predstavlja osnovno sidro i način antiinflacijskog djelovanja monetarne politike.




4

U takvim uvjetima, a nakon ciljanog usporavanja u drugom dijelu 2007. godine, izazvanog zaoštravanjem Odluke o obaveznom upisu blagajničkih zapisa, i zatim dozvoljenog, a dijelom samo fiktivno realiziranog, "skoka" u prosincu, plasmani banaka kreću se u prva četiri mjeseca (stanje 20. travnja) po godišnjoj stopi rasta od 12.0%, približno kao i ukupna ponuda novca (10.8%).

Usporedo s time, ukupan inozemni dug povećan je u prvom tromjesećju za 960 mil. eura i za 14% je veći nego u isto vrijeme prošle godine ne ukazujući na posebno povećane probleme u sferi eksternog financiranja poduzeća.

Ocjenjujemo stoga da će se, i bez dodatnog prilagođavanja instrumenata monetarne politike, osnovni parametri monetarnih tokova iz prvog tromjesečja održati i u cijeloj 2008. godini, kao što je projekcijom bilo predviđeno, dok bi, uz supstituciju inozemnog domaćim zaduživanjem države, ukupan inozemni dug mogao u ovoj godini porasti za oko 3 mlrd. eura ili za oko 9%. U ukupnosti to će biti dostatno za financiranje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda po stopi od oko 4.5%, uz prosječnu stopu inflacije od 5.5 do 6%, ali i uz i dalje visok deficit platne bilance od oko 8.5% bruto domaćeg proizvoda.

5. Stave li se ovi parametri u kontekst globalnih kretanja, mogao bi se izvući zaključak da, unatoč sporijem rastu proizvodnje i višoj inflaciji od prošlogodišnje, hrvatska ekonomija prolazi kroz sadašnje razdoblje globalnih turbulencija uz relativno male žrtve. Međutim, to ne može biti povod samozadovoljstvu, kao što ni činjenica da neke druge zemlje imaju iste ili još i veće probleme ne može predstavljati utjehu. Naprotiv, sve ovo upućuje na potrebu još većeg opreza. Visok deficit platne bilance i inozemni dug indikatori su, naime, naše trajne ranjivosti na promjene i poremećaje u globalnim financijskim tokovima. A, koliko god da ti tokovi eksterno determiniraju monetarni ambijent i ponudu novca u Hrvatskoj, o potražnji za njime te o načinu i racionalnosti njegovog korištenja ipak prije svega odlučuju naša poduzeća, domaćinstva i država. U okvirima koja postavlja ukupna ekonomska politika i odgovarajuća financijska regulativa.

Evidentno je da su promjene na tom području nužne i da ih treba realizirati u relativno kratkom roku. Naime, približavanjem ulaska u EU približava se i trenutak kada će HNB ukinuti GOP i bitno smanjiti stopu obvezne pričuve, dakle relaksirati skup instrumenata koji se u postojećoj situaciji pokazao kao dobra potencijalna zaštita od globalnih turbulencija i dijela domaćih neracionalnosti.

Pri tome suština problema neće biti u oslobađanju imobilizirane likvidnosti - do nje će doći vrlo postupno, a ne jednokratno - već u potrebi da sadašnju ulogu tih instrumenata reguliranja ponude preuzmu neki drugi instrumenti i neke druge politike reguliranja potražnje za novcem. Restriktivnije i selektivnije, a time i rizičnije nego dosad.

A, ako netko misli da će samim ulaskom u EU ti problemi postati manji, dovoljno je da pogleda s kakvim problemima se danas suočavaju neke nove članice koje su do nedavno isticane kao ogledni primjer uspješne tranzicije i brzog ekonomskog rasta. Ako iz toga ništa ne naučimo, jedino što nam preostaje je da ponovimo neke njihove greške.




akcijamladih-zg @ 17:34 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, travanj 9, 2008
Dragi naši, 

Preostalo je još četiri dana za prikupljanje potpisa! 

Proces pridruživanja NATO-u nije gotova stvar, kako se želi prikazati. To je proces koji će potrajati barem još godinu dana. Za to vrijeme moguće je provesti kvalitetnu informativnu kampanju koja do sada, usprkos pokušajima nekih struja, nije imala potrebni doseg. Referendum je nužan upravo iz tog razloga: ljudi ne znaju što NATO nosi. 

Pod pretpostavkom da ni jedna organizacija koja postoji nema samo loše ili samo dobre strane, cilj je educirati građane o dobrim i lošim stranama tog saveza. Kako bismo svi zajedno mogli odlučiti o onome što nam NATO nosi, sami zaključiti, na temelju svojih stajališta, nužno je provesti referendum.
To je jedini način da Vlada istraži i prikaže sve elemente i korisne i štetne koje takvo pridruživanje nosi, a da nas usput oslobode paušalnih floskula od kojih nam gore uši.
 
P.S. Ne podcjenjujte pozitivni zamah koji uspjeh jedne ovakve akcije može značiti za budućnost Hrvatske.

http://www.youtube.com/watch?v=evzTTPOPDDs
akcijamladih-zg @ 14:06 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, travanj 2, 2008
http://www2.pressclip.hr/scanns/objave/2008/04/01/1121184_1.jpg

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!

....i tako 60 tisuća puta, a bit će toga još puno, puno više :)

I ja sam nezahvalan, potpisao sam zahtjev za referendum!
akcijamladih-zg @ 11:47 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, ožujak 28, 2008

Poštovani gospodine Bebić, poštovane zastupnice i zastupnici!

Obraćamo vam se ovim otvorenim pismom sa zahtjevom da ova državna institucija konačno prepozna glas građana, i raspiše referendum o ulasku Hrvatske u Organizaciju Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

Naime, Odbor za referendum o NATO-u, je tijekom posljednja dva mjeseca ustrojio mrežu od šezdesetak civilnih udruga, koje će, počevši od subote 29. ožujka 2008 u periodu od petnaest dana na cijelom prostoru Republike Hrvatske sakupljati potpise, kako bi se prema Zakonu o referendumu raspisao traženi referendum. Smatramo, da bi u duhu demokratskog razvoja Republike Hrvatske, najbolje bilo kada bi Hrvatski sabor, kao tijelo koje prvenstveno predstavlja i zastupa građane ove države, prepoznao jasno izraženu želju velike večine birača, te sam raspisao referendum o ulasku Hrvatske u Organizaciju Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

Želimo Vas podsjetiti da je Ustavom Republike Hrvatske Hrvatska definirana kao nedjeljiva demokratska i socijalna država, u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Stoga je izravno sudjelovanje naroda u donošenju bitnih političkih odluka temeljna pretpostavka demokratskog djelovanja, ali i demokratske budućnosti ove zemlje.


Pozivamo vas da kao zastupnici/e iskoristite ustavno pravo koje ima Sabor i temeljem čl. 86. Ustava RH raspišete referendum o ulasku RH u NATO.

S poštovanjem,

Odbor za referendum o NATO-u

 

akcijamladih-zg @ 11:11 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, ožujak 27, 2008
O sakupljanju potpisa

Q: Gdje i u kojem periodu će se sakupljati potpisi za raspisivanje referenduma?

A: Potpisi za raspisivanje referenduma će se sakupljati u periodu od subote, 29. ožujka do uključivo subote 12. travnja. Štandovi za prikupljanje potpisa će se nalaziti u više od 60 mjesta u Republici Hrvatskoj, a njihov popis nalazi se na adresi: http://www.natonareferendum.org/files/popis_standova.pdf

Q: Da li se prilikom potpisivanja mora dati JMBG?

A: Nazalost, DA. Odbor za referendum je zatrazio službeno očitovanje od Agencije za zaštitu osobnih podataka, od koje smo dobili odgovor da se matični broj građana mora prikupljati. Nelogična je situacija u kojoj se od građana traži da prilikom potpisivanja daju JMBG, budući se on već duže vrijeme ne nalazi na službenim dokumentima, no Odbor se mora pridržavati zakonom propisane procedure.

Q: Koliko je potpisa potrebno skupiti da bi inicijativa uspjela?

A: Odbor je poslao službeni dopis Središnjem državnom uredu za upravu, koji je na dopis odgovorio. Broj birača u Hrvatskoj iznosi 4 479 799, pa stoga broj potpisa koji Odbor treba sakupiti iznosi 447 980. Naravno, ciljamo na malo veći broj, 450 000, kako zbog eventualnih dvostrukih ili nepotpunih potpisa ne bi propala cijela inicijativa.

Q: Da li se potpisi mogu sakupljati putem interneta?

A: NE. Zakon o referendumu jasno definira mjesta na kojima se mogu sakupljati potpisi, te da se potpisi mogu prikupljati jedino na za to predviđenim mjestima. Potpisi se sakupljaju tako da građani navode svoje ime, prezime, JMBG i vlastorucni potpis.

Q: Zašto sakupljanje potpisa traje samo 15 dana?

A: Zbog toga što je taj rok propisan Zakonom o referendumu.

Q: Tko može potpisati zahtjev za referendum?

A: Potpis može dati samo punoljetna osoba koja ima pravo glasa na izborima u Republici Hrvatskoj

Q: Da li se potpis može dati na više potpisnih mjesta?

A: NE. Svaki građanin ima pravo samo jednom potpisati zahtjev za raspisivanje referenduma. Svaki kasniji potpisi istog građanina moraju se eliminirati iz evidencije, te se na taj način otežava rad Odbora za referendum. Stoga molimo građane da svoj potpis podrške daju samo jednom.

Q: Da li se potpis može dati umjesto člana uže obitelji ili prijatelja?

A: NE. Svaki građanin koji želi podržati raspisivanje referenduma to mora obaviti osobno. Također, Odbor neće sakupljati potpise preminulih osoba koje se još uvijek nalaze na biračkim spiskovima.

Q: Kako se priključiti radu Odbora? Da li to još uvijek ima smisla?

A: Naravno da ima! Sve do 12. travnja Odbor prihvaća svaku pomoć koju građani mogu pružiti. Najpotrebniji su nam volonteri koji bi na štandovima prikupljali potpise. Volontirati se može u potpunosti u skladu sa vlastitim mogućnostima. Svi koji bi htjeli svojim radom pripomoći radu Odbora neka se slobodno jave na e-mail volonteri@natonareferendum.org

O stavovima Odbora:

Q: Da li je Odbor za referendum protiv ulaska Hrvatske u NATO savez?

A: Odbor za referendum se ne izjašnjava niti ZA niti PROTIV ulaska Hrvatske u NATO savez. U radu Odbora sudjeluje šesdesetak udruga i stranaka koje nemaju iste stavove po tom pitanju, pa stoga ni Odbor ne zauzima nikakav stav o ulasku Hrvatske u NATO savez. Svi članovi Odbora ipak djele jedan zajednički cilj - raspisivanje referenduma kao bitnog demokratskog iskoraka za Republiku Hrvatsku.

Q: Ankete pokazuju da većina građana podržava ulazak u NATO savez. Da li je onda referendum uopće potreban?

A: Odbor smatra da ankete nisu dovoljne za donošenje tako bitnih odluka. Potpora NATO savezu je u zadnjih šest mjeseci varirala između 30% i 55%, što pokazuje da u javnosti ne postoji dugoročna STABILNA potpora (kao ni dugoročno STABILNO protivljenje) članstvu u NATO savezu. Tek će referendum dati pravu sliku odnosa građana prema tom iznimno važnom pitanju. Odbor također podsjeća da su ankete uoči posljednjih parlamentarnih izbora davale drugačije rezultate od onih koji su na kraju postignuti na neposrednom izjašnjavanju građana, pa stoga ni današnje ankete ne mogu biti čvrst oslonac za donošenje bitnih strateških odluka.

Q: Ukoliko se traži raspisivanje referenduma, Odbor bi javnosti morao ponuditi alternativu ulasku u NATO.

A: Odbor ne želi ulaziti u argumentiranje ZA ili PROTIV ulaska u NATO savez, no smatra bitnim naglasiti činjenice: u Europskoj uniji postoji nekoliko zemalja koje nisu članice NATO saveza - Švedska, Irska, Austrija i Finska. Dakle, alternativa u svakom slučaju postoji.

Q: Namjerava li Odbor skupljati potpise u "dijaspori"?

A: Prema odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, birači iz "dijaspore" također sudjeluju u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Stoga Odbor ne radi nikakve razlike između birača iz "dijaspore" i ostalih birača sa prebivalištem u Republici Hrvatskoj. No, bitno je naglasiti, da Odbor djeluje na mrežnom principu, u kojemu se udruge same volonterski javljaju Odboru za suradnju na određenom području. Unatoč javnim pozivima, Odbor do sada nije uspostavio kontakt sa udrugama koje djeluju na području Bosne i Hercegovine, pa se nažalost, na tom području potpisi neće skupljati. Odbor je, ipak, uspostavio kontakte u SAD-u i Australiji, tako da će se na tim područjima sakupljati potpisi birača.

Q: Koji je stav Odbora prema hrvatskim parlamentarnim strankama?

A: Odbor je u više navrata uputio javne i neposredne pozive hrvatskim parlamentarnim strankama da se uključe u njegov rad, ili da pruže javnu podršku radu Odbora, sa posebnim naglaskom na stranke koje su u predizbornoj kampanji zagovarale referendum o ulasku u NATO savez - HSLS, HSS i SDP. Nažalost, nikakvog službenog odgovora nije bilo. Odbor prepušta strankama da same svojim biračima objasne zašto je tome tako.

Q: Kako se Odbor financira?

A: Odbor se u potpunosti financira iz donacija građana. Do sada je Odbor sakupio donacije u vrijednosti cca 15 000 kuna, koje su u potpunosti potrošene na tisak letaka i plakata. Sve udruge i pojedinci koji sudjeluju u radu Odbora to rade volonterski i iz uvjerenja o važnosti ovog demokratskog iskoraka. Pozivom na telefon 060 777 303 građani mogu donirati 1 kunu (cijena poziva: 1,22 kn s fiksne, te 2 kn s mobilne mreže) radu Odbora. Svi prikupljeni novci biti će iskorišteni za dodatan tisak promotivnih materijala. Odbor će po završetku akcije izaći u javnost sa poptunim izvještajem o svim prikupljenim i potrošenim sredstvima.

akcijamladih-zg @ 14:56 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
petak, ožujak 21, 2008

Mi iz Akcije mladih privrženi smo ostvarenju cilja - poticanju što većeg broja građana na aktivno sudjelovanje u političkim procesima i donošenju odluka na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. Za nas je poželjno u što većem broju slučajeva koristiti oblike direktne/izravne demokracije.

Stoga smo odlučili priključiti se Odbor za referendum o NATO-u koji okuplja četrdesetak nevladinih udruga i političkih stranaka u akciji prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o pristupanju ovom vojnom savezu.

Održavanje referenduma o pitanju pristupanju NATO-u je pravi korak u ispravljanju manjkavosti predstavničke demokracije: aktualni saziv Sabora ne predstavlja veliki dio hrvatskog društva, onaj dio koji ne podržava ulazak Hrvatske u NATO.

Također, držimo da su aktualnim postupcima, Vlada i trenutni saziv Sabora, posebno u pitanju ZERP-a, narušili svoj kredibilitet i legitimitet za donošenje jedne dalekosežne odluke kao što je ona o pristupanju NATO-u.

Na kraju, ovom odlukom želimo pokazati jasnu razliku između Akcije mladih i nekih „velikih“ stranaka čije je zalaganje za referendum ostalo tek na razini stilske figure i ispraznog predizbornog obećanja.

 

Pozivamo sve članove Akcije mladih, kao i naše birače i simpatizere da se priključe ovoj inicijativi.

akcijamladih-zg @ 11:10 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, ožujak 12, 2008
Zagreb, 10. ožujak 2008.

U Zagrebu je 25. veljače 2008. grupa građanki i građana Republike Hrvatske osnovala Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u NATO-u (skraćeni naziv: Odbor za referendum o NATO-u, u daljnjem tekstu “Odbor”). Odbor se poziva na članak 86., stavak 3. Ustava Republike Hrvatske, po kojem se referendum obvezno raspisuje ako to zatraži deset posto birača.

Slogan pod kojim će se voditi kampanja Odbora za referendum o NATO-u jest: ODLUKA NARODU - NATO NA REFERENDUM, a referendumsko pitanje kojim će se tražiti raspisivanje referenduma glasi: „Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?”

Odbor za referendum o NATO-u je nepristrano tijelo koje se ne izjašnjava niti ZA niti PROTIV ulaska Republike Hrvatske u NATO, nego mu je jedini interes raspisivanje referenduma, budući da zastupa općenitu poželjnost referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja naroda o osobito značajnim pitanjima, u skladu s člankom 1. Ustava RH. Među mnogim razlozima za raspisivanje referednuma.

Odbor posebno ističe slijedeće:

1. Učlanjenje u NATO je bitna strateška odluka. Tim činom država u bitnome određuje svoju budućnost, te Odbor smatra da je osnovni demokratski postulat da o tako bitnom pitanju građani odlučuju neposredno na referendumu. Republika Hrvatska ima propisan referendum kao ustavnu kategoriju, pa ipak od referenduma o samostalnosti, u Hrvatskoj nije proveden nitijedan referendum. Primjerice, Republika Slovenija je, paralelno sa predsjedničkim izborima održala referendum o načinu privatizacije nacionalne osiguravajuće kuće. Ukoliko o ovako važnom pitanju, što učlanjenje u NATO savez zasigurno jest, građani u Republici Hrvatskoj ne mogu odlučivati neposredno, postavlja se pitanje svrhovitosti postojanja referenduma kao takvog.

2. Većina građana želi održavanje referenduma o ulasku u NATO. Sva istraživanja i sve ankete provedene u posljednjih šest mjeseci pokazuju da preko 70% građana želi neposredno odlučiti o ulasku u NATO savez - bez obzira na svoje političke stavove i afinitete! Ignorirati tako jasno izraženu volju biračkog tijela, bilo bi jednostavno - nedemokratski.

3. Tek bi raspisivanje referenduma omogućilo i osiguralo provođenje ozbiljne i nepristrane rasprave o svim prednostima i nedostacima ulaska u NATO. Takva rasprava, u današnjem trenutku, nažalost ne postoji. Stav je Odbora da cilj demokratskog djelovanja treba biti informirana javnost koja neposredno odlučuje o bitnim pitanjima za svoju budućnost.

4. Odbor smatra da ankete i istraživanja javnog mijenja nisu dovoljno uporište za demokratsko donošenje tako važne uloge kao što je ulazak u NATO. Pogotovo kad se uzme u obzir da se ankete često provode na nereprezentativnim uzorcima, te da podrška (i protivljenje) ulasku u NATO u posljednjih šest mjeseci varira između 35% i 55%. Ti rezultati pokazuju da ne postoji STABILNA volja biračkog tijela iskazanog u dužem vremenskom periodu, te da se istinsko opredjeljenje hrvatske javnosti može utvrditi jedino na referendumu.

Sudjelovanje u djelatnostima Odbora do danas su najavili:

Udruge i inicijative:

ALTRUIST Split, Antinnatoffzg, BORNA, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije - CMS, Centar za razvoj demokracije CERD, Delfin, Demokratska misao, Domine, Drugo more, Eko-Zadar, Filmaktiv, Forum za slobodu odgoja, Gong, Klub studenata sociologije Diskrepancija, Novi plamen, Odbor za ljudska prava Karlovac, PCAP, RAND, Udruga žena Drniš, ZaMirNet, Zelena Istra, Zeleni Dalmacije, Zelena Akcija, Zeleni Hrvatske, Zvuk

Političke stranke:

Demokratska stranka žena, Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret, Zelena lista

Odbor je uspostavio koordinacije i kontakte u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Ovim putem upućujemo poziv svim građankama i građanima, svim udrugama, bez obzira na političku i inu opredjeljenost, sindikatima, vjerskim zajednicama, te formalnim i neformalnim udrugama građana koje dijele naš cilj - raspisivanje referenduma o ulasku NATO - da nam se pridruže. Načini na koji se pojedinci i udruge mogu uključiti u rad Odbora detaljnije su opisane na web stranici odbora http://www.natonareferendum.org

Odbor se u potpunosti financira iz donacija. Financijsku podršku može se pružiti uplatom na žiro račun 2330003-1500203028 (primatelj: CMS; svrha: Odluka narodu – NATO na referendum) ili pozivom na broj telefona 060 777 303 kojim se donira 1 kunu (+PDV). Po završetku rada, Odbor će izaći u javnost sa potpunim izvještajem o skupljenim i potrošenim financijskim sredstvima.

Aleksandar Hatzivelkos: 095/ 86 94 731
Lana Vego: 098/ 95 95 890

akcijamladih-zg @ 14:51 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 6, 2008
U Zagrebu je 16. veljače osnovan Blogerski odbor za referendum o NATO-u (BORNA). Prema programskoj deklaraciji, osnovni cilj Odbora jest da o eventualnom pristupanju Republike Hrvatske u Organizaciju sjevernoatlantskog ugovora (NATO) odluče građani na referendumu. S tim na umu, odlučili smo na jednom mjestu skupiti 10 razloga zbog kojih je potrebno održati referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez:


1. Učlanjenje u NATO savez je bitna strateška odluka

  • Tim činom država, pogotovo mala država poput Hrvatske, u bitnome određuje svoju budućnost: koliko ćemo novaca izdvajati za vojsku, gdje će naši vojnici ratovati, kako ćemo i kada proglašavati ratno stanje, na koji način će se promjeniti sigurnost života u ovoj državi… Osnovni demokratski postulat je da o tako bitnim pitanjima građani odlučuju na REFERENDUMU, budući će ta odluka bitno utjecati na živote svakog pojedinca u ovoj državi.
2. Većina građana želi održavanje referenduma o ulasku u NATO savez

  • Sva istraživanja i sve ankete (za ilustraciju, tu je istraživanje koje je proveo Centar za politološka istraživanja početkom veljače 2008. CATI metodom na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika stratificiranom po županijama, naseljima, spolu, dobi i obrazovanju iz cijele zemlje - PDF file) pokazuju da preko 70% građana želi neposredno odlučiti o ulasku u NATO savez - bez obzira na svoje političke stavove i afinitete! Ignorirati tako jasno izraženu volju biračkog tijela, bilo bi jednostavno - nedemokratski.
3. Današnji saziv Sabora ne predstavlja stavove građana Republike Hrvatske po tom pitanju

  • Sve su parlamentarne stranke u predizbornoj kampanji i u svojim programima, jasno naglasile potporu ulasku u NATO savez. Unatoč tome, i unatoč nedavno održanim izborima, polovica se biračkog tijela (brojka od ankete do ankete varira između 35% i 65%) Republike Hrvatske protivi ulasku u taj savez. To jasno pokazuje da zastupnici koji sjede u Saboru NE PREDSTAVLJAJU mišljenje hrvatskog biračkog tijela po tom pitanju!
4. Održavanje referenduma bio bi demokratski iskorak za Republiku Hrvatsku

  • Odlučivanje na referendumu je najdemokratskiji oblik odlučivanja - prilika da narod neposredno iznese svoj stav o bitnim političkim pitanjima. Naravno, nije svaka odluka koja se donosi dovoljno važna da bi se organizirao tako masovan način odlučivanja - pa ipak, u Hrvatskoj se od referenduma o državnoj samostalnosti, nije održao nitijedan referendum! To ipak nije praksa u demokratskim društvima. U SADu se uz izbore redovito održava po nekoliko referenduma, dok se npr. u Sloveniji paralelno sa izborima za predsjednika održao referendum o načinu privatizacije nacionalne osiguravajuće kuće. Nažalost mi smo još uvijek daleko od te razine demokratičnosti, ali održavanje referenduma o ulasku u NATO savez bio bi prvi korak u pravom smjeru!
5. Održavanje referenduma bio bi demokratski iskorak za javnost, građansku inicijativu i civilno društvo

  • Kako sada stvari stoje, Hrvatski Sabor nema namjeru raspisati referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez. Što znači da smo mi - građani - došli do glavne uloge u ovom igrokazu. Naime, prema Zakonu o referendumu, referendum se mora raspisati, ukoliko se, po propisanoj proceduri skupe potpisi 10% ukupnog biračkog tijela. Što će reći - ugrubo 500 000. To je velik posao i velik zadatak za sve one koji ga se odluče prihvatiti. No to je ujedno i prilika svim građanima ove države da pokažu - političkim strankama i političkim elitama - da žele odlučivati! Ovo je jedinstvena prilika da se pokaže da je građanima ove zemlje stalo do toga što se događa i kakve se odluke donose. Da žele da se njihov glas čuje!
6. Ulaskom u NATO savez bez održanog referenduma, Hrvatski sabor bi poslao negativne poruke građanima Republike Hrvatske i međunarodnoj javnosti

  • Te poruke glase: “Nemamo povjerenja u građane svoje zemlje da bi donjeli “pravu” odluku “, te “Uvažavamo demokratske načine izražavanja samo do te mjere do koje se slažu sa političkim interesima parlamentarnih stranaka“. Te poruke krajnje su negativne prema građanima ove zemlje, ali isto tako i dugoročno negativne za međunarodni položaj Republike Hrvatske. One svjedoče da ponašanjem i uvažavanjem demokratskih standarda nismo daleko odmaknuli od Balkana, kojeg se hrvatska politika toliko grozi. U načelu.
7. Zato jer ankete nisu dovoljne

  • Nakon izbora u medijima se počela pojavljivati informacija da se referendum neće raspisati ukoliko ankete pokažu da većina birača podržava ulazak u NATO savez. Ankete mogu biti dobar pokazatelj trenda, ili u slučaju izrazitog rezultata (kao što je na primjer 70%-tna podrška održavanju referenduma) – argument. Ali ankete ni u kom slučaju ne bi smjele zamijeniti procese odlučivanja – prelako se na rezultat istih može utjecati. Pogotovo kad se radi o pitanju ulaska u NATO gdje su podrška i protivljenje u zadnjih šest mjeseci varirale od 35% do 65%. Dakle, u situaciji u kojoj ne postoji STABILNA volja biračkog tijela iskazana u dužem vremenskom periodu.
    Prisjetimo se tri različite izlazne ankete na posljednjim izborima, koje su sve provedene na većem uzorku od anketa koje se provode po pitanju ulaska u NATO. Da su se politički rezultati krojili prema tim anketama, danas bi u Vladi sjedile neke druge stranke i neki drugi ljudi.
8. Raspisivanje referenduma bi konačno prisililo Vladu da izađe u javnost sa informacijama i strategijama

  • Na više mjesta može se čuti i pročitati kako hrvatska javnost jednostavno ne zna dovoljno da bi prosuđivala o tom pitanju. I to je, nažalost, u određenoj mjeri istina. No, odgovornost za to «neznanje» prvenstveno leži na izuzetno škrtoj i manjkavoj komunikaciji hrvatske Vlade i političke elite općenito, što se tog pitanja tiče. Hrvatska Vlada je institucija koja bi svojim građanima trebala servirati temeljne podatke na osnovu kojih se donose takve odluke – financijska cijena ulaska i neulaska u Savez, projekcije financijskih izdvajanja za slijedećih 10 godina; političke i vojne obaveze koje se tim ulaskom preuzimaju, te njihove prednosti i mane; pozitivne i negativne sigurnosne projekcije ulaska u NATO, te kvalitetna vojno-analitička sigurnosna procjena našeg okruženja i naših potreba. Takvih analiza i takvih dokumenata nema, a jedini način da se osiguraju je motiviranje Vlade za taj angažman – raspisivanjem referenduma.
9. Ulazak u NATO bez održanog referenduma antagonizirao bi državljane Republike Hrvatske protiv NATO saveza

  • Mnogi građani doživjeli bi takav čin kao nametnut od strane političke elite. Takav bi postupak stvorio visok stupanj odbojnosti, kako kod postojećih protivnika NATO saveza, tako i kod mnogih neopredjeljenih birača, pa čak i zagovornika. Dugoročno, u biračkom tijelu bi se stvorila snažna odbojnost prema tom savezu, što nije u interesu ni Republike Hrvatske, a ni samog Sjevernoatlanskog pakta. Zašto stvarati situaciju koja će rezultirati političkim napetostima i podjelama? Zar je u interesu NATO saveza dobiti članicu sa izrazito nestabilnom podrškom toj organizaciji? Zar je u Hrvatskom interesu ući na taj način u Savez?
10. Tvoj osobni razlog

  • Tri od četiri osobe u RH ima svoj neki razlog zbog kojeg smatra da je potrebno raspisati referendum o ulasku u NATO. Neki od njih su racionalni, neki iracionalni, neki su ovdje pobrojani, neki nisu. No na kraju krajeva – svatko od nas ima neki svoj razlog na osnovu kojih donosi odluke i prosudbe. Te razloge i te odluke treba poštivati – na kraju krajeva, to je bit demokracije.
______________________________________________

I ŠTO SAD?

U koordinaciji građanskih udruga, osnovan je Odbor za referendum o NATO-u. Taj je Odbor sebi postavio jedan cilj: skupiti potpise 10% biračkog tijela Republike Hrvatske kako bi se raspisao referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez. Skupljanje potpisa obavljati će se krajem ožujka i početkom travnja po cijeloj Hrvatskoj.

Odbor je otvoren prema svim pojedincima, udrugama, grupama građana, strankama, sindikatima, vjerskim zajednicama - SVIMA. Posao je velik, i svaka je suradnja dobrodošla! Zato i ovim putem upućujemo poziv svim zainteresiranim pojedincima i grupama građana - PRIDRUŽITE NAM SE!

IZAĐI, IZBORI SE!

Što može pojedinac napraviti?

  • proslijedi ovaj mail svojoj rodbini, prijateljima i poznanicima!
  • isprintaj ga, daj ga svojim roditeljima, bakama i djedovima!
  • uključi se u rad naše udruge na stranicama borna.pollitika.com - svaki savjet je dobrodošao, svako mišljenje je korisno!
  • sav rad na organizaciji prikupljanja potpisa obavljati će se volonterski - ako želiš pomoći, javi nam se (ime, prezime i mjesto stanovanja, te mail za kontakt) - uputiti ćemo te na lokalnu koordinaciju koja će prikupljati potpise!
  • radiš u medijima? otvori nam prostor za javno djelovanje, kako bi se naš glas čuo!
  • član si stranke? aktiviraj se unutar stranke, gurni pitanje referenduma u prvi plan!
  • primi baku i dedu za ruku, i odvedi ih do štanda na kojemu će se skupljati potpisi za referendum – kad za to dođe vrijeme.
  • stavi naš link na svoj blog, spomeni nas na forumu, raširi informaciju!
akcijamladih-zg @ 14:58 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, siječanj 31, 2008
Sjednica zagrebačke gradske skupštine počinje...

Poruka svim SDP-ovim zastupnicima u Skupštini: 

Pobjedite korumpiranog političara/političarku u sebi i glasujte protiv konačnog prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ilica - Preobraženska - Preradovićev trg - Varšavska - Gundulićeva". 

Ne odgovarate onima koji vam plaćaju predizborne kampanje, već ljudima koji glasuju za vas! 

by Dracha
akcijamladih-zg @ 09:07 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
srijeda, studeni 21, 2007



Prenosim sadržaj spotova koje su zabranili HTV i Etičko povjerenstvo. Iako je autor spotova nekritički opredjeljen za SDP, konkretni uradci doista nemaju veze s tim: oni predstavljaju ponavljanje važne lekcije pred izbore - čovjek koji trenutno obnaša funkciju predsjednika Vlade RH je bezočni lažov, a s takvima na čelu države nema sreće Prema tome, pamet u glavu!


akcijamladih-zg @ 12:08 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Arhiva
« » sij 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
7747
Index.hr
Nema zapisa.